21.04., četvrtak, 18:00 h

andrzej wajda, national film school in łódź, poljska

www.filmschool.lodz.pl, www.wayda.pl

1. zły chłopiec / bad boy, 1951., igrani 6'

2. ceramika ilzecka / ilsa pottery, 1951., dokumentarni 10'

3. kiedy ty śpisz / when you are asleep, 1953., igrani 11'

total: 27 min.

andrzej wajda, poljski redatelj, scenarist i producent, rođen je 6. ožujka 1926. godine u gradu suwalkiju (poljska). po završetku ii.svjetskog rata, odlazi u krakow i tamo studira slikarstvo. godine 1950. seli se u grad łódź i upisuje filmsku školu (national film school in łódź), istu onu koja će kasnije iznjedriti i druge poznate redatelje, poput kieslowskog i polanskog. nakon nekoliko kratkih igranih filmova i dokumentaraca, debitira u formi dugog metra 1955. s 'pokoljenjem' i postavlja poljsku na mapu svjetskog filma. za film 'čovjek od željeza' osvojio je zlatnu palmu u cannesu 1981. četiri njegova filma ('obećana zemlja', 'wilkove sluškinje', 'čovjek od željeza' i ‘katyń') bila su nominirana za nagradu oscar za najbolji strani film. godine 2000. wajda dobiva počasni oscar akademije filmskih znanosti i umjetnosti.

jiří menzel, famu, čehoslovačka

www.famu.cz

1. domy z panelů / houses of the panels, 1959. – dokumentarni, propagandni   6’

2. umřel nám pan foerster / our dear mister foerster died, 1963., -igrani 14’

total: 20’

domy z panelů / the house of panels - dokumentarni, propagandni film / jiří menzel / čehoslovačka / 1959. / 6’

produkcija: famu

dokmentarac o izgradnji kuća od montažnih panela.

umřel nám pan foerster / our dear mister foerster died - igrani / jiří menzel / čehoslovačka / 1963. / 14’

redatelj: jiří menzel, po priči jindřiške smetanove, scenaristi: jiří menzel, jindřiška smetanová, snimatelj: petr mareš, montažerka: ljuljana lorencová, zvuk: oldřich tichý, glazba: josef ceremuga, uloge: bohuš záhorský, svatava hubeňáková

produckcija: studio famu

ugodno je ljetno popodne u pragu, distrkt ‘t.’. u dvorištu, mlada žena vješa rublje i pjeva pjesmu jednostavne melodije. na maloj stolici ispod zida, starac uživa u suncu, prizivajući uspomene. on govori o svojoj davnoj želji da posjeti francusku kako bi svojim očima vidio mjesta gdje slikaju njegovi omiljeni slikari. mlada žena ima druge ideje o ljepoti i klasična glazba joj je dosadna. mirne trenutke narušava žena iz susjedne palače koja vješa crnu zastavu na prozor. tko je umro? ‘naš gospodin foerster’, odgovori žena. odjednom, naizgled napušteno mjesto počinje se puniti. zbor momaka u crnom počinje se okupljati ispred kuće u kojoj je skladatelj foerster rođen u drugoj polovici 19. stoljeća. oni mu žele reći posljednje zbogom, glazbom velikog umjetnika koji je umro za sunčanog dana. mlada žena i starac, dirnuti, slušaju uzvišenu pjesmu.

jiří menzel, češki filmski i kazališni redatelj, scenarist i glumac, rođen je 23.veljače 1938. u pragu. danas je poznat kao važna ličnost češkog novog vala, koji je svoje prve korake u svijetu filma ostvario nakon diplome režije na poznatoj češkoj filmskoj akademiji f.a.m.u. veliki proboj u svijet filma na globalnoj razini, ostvario je 1967. godine kada je njegov prvi dugometražni igrani film 'strogo kontrolirani vlakovi' (prema romanu bohumila hrabala) osvojio nagradu oscar za najbolji strani film.

dvije godine nakon velikog uspjeha (1969.) snima film 'ševa na koncu', zabranjujen od tadašnje češke vlade. time ujedno prestaje i njegovo filmsko djelovanje, sve do 1974. godine kada se javno izjasnio da podupire komunistički režim. od sredine sedamdestih do polovice osamdesetih godina menzel snima nostalgične komedije, bez većeg privlačenja interesa javnosti. krajem osmadesetih godina menzel se ponovno vraća političkom aktivizmu. godine 1990., nakon pada komunističkog režima, film 'ševa na koncu' izlazi u javnost te osvaja zlatnog medvjeda na berlinskom filmskom festivalu. osim navedenih filmskih uspjeha, menzel je godinama aktivan i u kazalištu u kojem režira brojne predstave.

22.04., petak, 18:00 h

gaspar noé, louis lumiere national college, francuska

www.ens-louis-lumiere.fr

tintarella di luna - igrani / gaspar noé / francuska / 1983. / 17'

redatelj i scenarist: gaspar noé, snimatelji: renaud cayla, hélene fontant, didier maigret, montažeri: gilles herpin, eric wild, raynal, glazba/zvuk: patricia blanchard, samuel cohen, sophie ramel, uloge: carlos kusnir, olivier achard, luis felipe noé, andré dupon, antoine mosin, cécile ricard, carriere

vulkan, selo na rubu ponora i kuga koja uništava stanovništvo. hoće li charlotte moći pronaći malo nježnosti? vizija učinkovite i pesimistične ljudske sudbine....

gaspar noé, argentinsko-francuski redatelj i scenarist, rođen je 27. prosinca 1963. u buenos airesu kao sin sin slavnog argentinskog slikara luisa felipa noé. diplomirao je režiju na louis lumiere national college. njegovi filmovi poznati su po vizualnoj inovativnosti i intenzivnom nasilju, čime su odmah prozvani kontroverznima. neki kritičari su opisali njegove filmove kao eksperimenat koji testira sposobnosti publike da se suoči s tamnijom stranom ljudskog stanja, za koju gaspar noé vjeruje da je istina maskirana iza licemjerne fasade normalnosti. njegov izričaj nazivaju 'novim francuskim ekstremom' ('new french extremity'), stilom kojeg prati nasilje i perverzije koje dovode u pitanje granice odvajanja psihotičnog i društveno prihvatljivog.

na svjetskoj sceni pojavio se sa svojim kratkim filmom 'carne' (1991.), iza kojeg je ubrzo usljedio i dugometražni igrani film 'i stand alone' (u hrvatskoj prevedn kao 'sam protiv svih'). gaspar noé snima svoj najpoznatniji film 2002. godine, 'nepovratno' ('irreversible'), priču o osvetničkom ubijanju, ispričanu kronološki obrnutim redosljedom. korištenjem zvučnih efekata i mogućnostima kamere, stvorio je osjećaj nelagode i anksioznosti. tijekom premijere filma u cannesu, zbog velikog broja nasilnih scena, dvjestotinjak ljudi napustilo je dvoranu. njegov zadnji film iz 2009. godine 'ulaz u prazninu' ('enter the void') smješten je u suvremeni tokio, grad koju je odabrao zbog svojih nadrealnih vizija i fascinacije seksom.

thomas vinterberg, national film school of denmark, danska

www.filmskolen.dk

sidste omgang / last round - igrani / thomas vinterberg / danska / 1993. / 35'

redatelj: thomas vinterberg, scenaristi: bo hr. hansen, thomas vinterberg, snimatelj: henrik lundo, montažerka: janne bjerg sorensen, producent: bo ehrhardt, uloge: thomas bo larsen, ann eleonora jorgensen, martin brygmann, claus flygare, christian hjejle, linda laursen

produkcija: national film school of denmark

snažna i duhovita priča o posljednjem danu i noći jednog mladog čovjeka u copenhagenu. njegovom oprašranju od prijatelja, grada, obitelji. opraštanju od života.

thomas vinterberg, danski redatelj i scenarist, rođen je 19. svibnja 1969. diplomirao je na nacionalnoj danskoj filmskoj školi (national film school of denmark) 1993. godine kratkim igranim filmom 'last round', za koji je osvojio brojne nagrade. odmah nakon završetka studija počeo je raditi za drtv, dansku televiziju za koju je snimio kratki igrani film 'dječak koji je hodao unatrag'. nedugo zatim i svoj prvi dugometražani igrani film 'najveći heroji'. zajedno s larsom von trierom, kristianom levringom i sorenom kragh-jacobsenom 1995. predstavlja manifest za novi pokret u kinematografiji, nazvan dogma 95. na tim osnovama 1998. godine nastaje film 'proslava', koji je osmislio, napisao i režirao sam vinterberg. vodeći se manifestom dogme 95 sam vinterberg nije uzeo nikakve zasluge (niti se naveo kao autor), iako je film osvojio brojne nagrade – uključujući i nagradu žiriija u cannesu 1998. godine.

nakon toga režirao je nekoliko filmova, 'sve o ljubavi' 2003., 'draga wendy' 2005.... koji nisu naišli na odobravanje publike. njegov posljednji film 'submarino' (2010.) bio je nominiran za zlatnog medvjeda u berlinu.

23.04., subota, 18:00 h

lars von trier, national film school of denmark, danska

www.filmskolen.dk

befrielsesbilleder / images of a relief - igrani / lars von trier / danska / 1982. / 57’

redatelj i scenarist: lars von trier, snimatelj: tom elling, montažer: tomas gislason, producent: per arman

produkcija: national film school of denmark

u svibnju 1945. njemački oficir bježi iz zatvora u copenhagenu i odlazi u posjet svojoj ljubavnici. No ima što i vidjeti. ona sada priređuje zabave oslobodiocima.

lars trier (von je usvojio tijekom studiranja), danski redatelj i scenarist, rođen je 30. travnja 1956. u copenhagenu. diplomirao je na nacionalnoj danskoj filmskoj školi (national film school of denmark) 1982. godine srednjemetražnim igranim filmom 'images of a relief', za koji dobiva nagradu za najbolji film na münich film festivalu. nakon završetka studija započinje rad na trilogiji 'europa' ('element zločina' 1984., 'epidemija' 1987., 'europa' 1991.), s čijim će nastavcima ostvariti proboj na svjetsku pozornicu te osvojiti niz nagrada, od kojih se ističu one u cannesu.

osniva vlastitu produkcijsku kuću zentropa 1992., kako bi ostvario umjetničku slobodu i financijsku neovisnost. produkcijska kuća stječe veliki ugled i utjecaj na globalnoj razini, a ujedno postaje i prva kuća takve vrste koja je snimila i nekoliko hardcore pornografskih filmova. zajedno s  thomasom vinterbergom, kristianom levringom i sorenom kragh-jacobsenom 1995. predstavlja manifest za novi pokret u kinematografiji, nazvan dogma 95. lars von trier snima još dvije trilogije, prva 'golden heart trilogija' sačinjavaju filmi: 'lomeći valove' (1996.) koji je osvojio nagradu za najbolji film u cannesu i brojne nominacije (oscar), zatim 'idioti' (1998.) i kontroverzni mjuzikl 'ples u tami' (2000.) s pjevačicom i glavnom glumicom björk. sljedeća na redu jest 'u.s. trilogija', sastavljena od filmova 'dogville' (2003.), 'manderlay' (2005.) te ujedno i njegovog posljednjeg dugometražnog filma 'antikrist' (2009.).